Zbirka službenih izjava crkvenog Učiteljstva, drevnih kršćanskih spisa i zapisa ranokršćanske Predaje

nedjelja, 16. studenoga 2008.

Povijesni zapisi o svekovanju dana Gospodnjeg


''U dan Gospodnji sabirite se zajedno te lomite kruh i vršite euharistiju, ispovijedajući svoje prijestupe, da vaša žrtva bude čista. A nijedan koji ima neki spor sa svojim drugom, neka se ne pojavi na vašem sastanku dok se nisu pomirili, da se ne okalja vaša žrtva. Jer to je žrtva o kojoj reče Gospodin: Na svakom mjestu i u svako vrijeme neka mi se prinosi žrtva čista, jer ja sam veliki kralj, govori Gospodin, i čudesno je moje ime među narodima [Mal 1,11].''

(Didahe, 14, 1-3 [70. god.])

''Stoga u veselju obdržavamo osmi dan, u koji je Isus uskrsnuo od mrtvih i, očitovavši se, uzašao na nebesa.''

(Barnabina poslanica, 15, 9 [74. god.])

''Oni koji su živjeli u starom poretku stvari [Židovi] krenuli su prema novoj nadi, ne obdržavajući vise subotu, nego dan Gospodnji, dan u kojem se, milošću Gospodina i po njegovoj smrti, pojavio nas život.''

(Ignacije Antiohijski, Poslanica Magnežanima, 8 [110. god.])

''Mi bismo se također obrezivali, obdržavali subote, i ukratko sve blagdane [Mojsijevog Zakona], ukoliko ne bismo znali razlog zašto su vam propisani – u prvom redu, zbog prijestupa i okorjelosti vašeg srca… Kako to, Trifone, da se ne držimo obreda koji nam nisu na štetu – mislim na tjelesno obrezanje, subote i blagdane?... Bog vam je propisao obdržavanje subote, i nametnuo ostala pravila da budu znak, kao što rekoh, nepravednosti vašoj i vaših otaca…''

(Justin Mučenik, Dijalog sa Židovom Trifonom, 18, 21 [155. god.])

''Nedjelja je dan na koji se sabiremo zajedno, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; a Isus Krist, naš Spasitelj, u isti je dan ustao od mrtvih''

(Isto, Prva apologija, 67 [155. god.])

''Neka nam onaj tko tvrdi da je subotu i obrezanje u osmi dan potrebno obdržavati kao balzam spasenja, pokaže gdje su to u prošlim vremenima pravedni ljudi zbog obdržavanja subote i prakticiranja obrazanja bili smatrani ''Božjim prijateljima''. Jer ako obrezanje očišćuje čovjeka, budući da je Bog stvorio Adama neobrezanog, zašto ga nije dao obrezati nakon što je sagriješio - ako obrezanje očišćuje?... Stoga, budući da je Bog stvorio Adama neobrezanog i bez obveze da svetkuje subotu, posljedično je i njegov potomak, Abel, prinijevši žrtvu, kao neobrezan i ne svetkujući subotu, bio opravdan od Boga [Post 4, 1-7; Heb 11,4]. Nou također, neobrezanog - da, i bez obveze svetkovanja subote, Bog je spasio od potopa. I Enoha pravednog također - neobrezanog i bez obveze svetkovanja subote, izveo je iz ovoga svijeta kao predodređenog za vječni život, da bi nam pokazao kako se možemo opravdati pred Bogom bez podložnosti Mojsijevom Zakonu.''

(Tertulijan, Odgovor Židovima, 2 [203.god.])

''Dalje, apostoli su odredili: u prvi dan tjedna neka se održi služba, čitanje sv. Pisma i prinošenje [misne] žrtve, jer u prvi dan tjedna naš Gospodin je ustao iz prebivališta mrtvih, dignuo se iznad svijeta i uzašao na nebo, i u prvi dan tjedna pojavit će se naposljetku s nebeskim anđelima.''

(Didaskalija, 2 [225.god.])

''Stoga nije moguće da dan odmora nakon subote stupa na snagu po sedmom danu našeg Boga. Naprotiv, naš Spasitelj je, po uzoru na vlastiti počinak, učinio da se suobličimo njegovoj smrti, a odatle i uskrsnuću''

(Origen, Komentari Ivanovog evanđelja, 2, 28 [229. god.])

''Šesti dan [petak] naziva se dan priprave, u značenju – priprave za kraljevstvo… Istog dana, s obzirom na muku Gospodina Isusa Krista, obavimo za Boga jednu postaju ili postimo. Sedmoga je dana [Bog] počinuo od svojih djela, blagoslovio ga, i posvetio. Prethodnog dana običavamo strogo postiti, kako bi na Dan Gospodnji sa hvalom pristupili našem [euharistijskom] kruhu. I neka se dan priprave pretvori u strogi post, osim ako nam se čini da bismo trebali zajedno sa Židovima obdržavati subotu… istu subotu koju je on [Krist] dokinuo u svom tijelu [kao obvezu].''

(Viktorin, Stvaranje svijeta [300. god.])

''Isti kao što oni [prvi sveci u Starome zavjetu] nisu marili za obrezanje, tako ni mi [kršćani]. Isto kao što oni nisu marili za obdržavanje subota, tako ni mi. Nisu izbjegavali određenu vrstu hrane, niti su se obazirali na druga ograničenja koja je Mojsije prvi postavio za buduće naraštaje kao znak [punine vremena], pa tako ni današnji kršćani ne čine isto.''

(Euzebije Cezarejski, Crkvena povijest, 1, 4, 8 [312. god.])

''Dan njegova [Kristova] svjetla… bio je dan njegova uskrsnuća od mrtvih, kojeg se, kao jednog i jedinog istinski svetog dana Gospodnjeg, drži boljim od čitavog mnoštva nadnevaka po našem uobičajenom shvaćanju, i boljim od dana namijenjenih Mojsijevim Zakonom za blagdane, mlađake, i subote, za koje apostol [Pavao] uči da su samo sjena dana a ne njihova zbiljnost [Kol 2,16].''

(Isti, Dokaz evanđeljima, 4, 16, 186 [319. god.])

''Subota je bila kraj prvog stvaranja, a dan Gospodnji početak drugog, kada je obnovio i ponovno uspostavio staro na isti način kako je propisao da bi trebali prethodno obdržavati subotu u spomen na dovršetak prvog stvorenja, kako bi častili dan Gospodnji u spomen na novo stvaranje.''

(Atanazije, O suboti i obrezanju, 3 [345. god])

''Nemoj otpasti u sektu samaritanaca ili židovstvo, jer Isus Krist te odsada otkupio. Drži se podalje od bilo kakvog obdržavanja subota ili nazivanja nekog uobičajenog mesa priprostim ili nečistim.''

(Ćiril Jeruzalemski, Katehetska izlaganja, 4, 37 [350. god.])

''Kršćani se ne bi smjeli judaizirati i biti besposleni subotom, nego trebaju tog dana raditi; oni će, isto tako, posebno častiti dan Gospodnji, i ako je moguće, tog dana ne raditi, jer su kršćani.''

(Sabor u Laodiceji, kanon 29. [360. god.])


Broj posjeta: